ŠESTA BEOGRADSKA THINK TANK KONFERENCIJA: Predstavljen kineski koncept zajedničke budućnosti za čovečanstvo
Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Šesta beogradska Think Tank konferencija u organizaciji Instituta za Pojas i put Beograd, uz podršku Vlade Republike Srbije i Ambasade Narodne Republike Kine u Republici Srbiji održana je u Palati Srbija.
Konferenciju su otvorili potpredsednica Narodne skupštine Republike Srbije Marina Raguš, ambasador Narodne Republike Kine u Republici Srbiji NJ. E. Li Ming, ministar prosvete prof. dr Dejan Vuk Stanković i potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović.
Na Think Tank konferenciji pod nazivom „Geopolitičke note savremenog sveta: muzika ili alarm?“ učestvovalo je preko dvadeset govornika iz najmanje dvanaest država sa četiri kontinenta – Evrope, Azije, Afrike i Južne Amerike, uključujući predstavnike vlada, diplomatskog kora, univerziteta, međunarodnih organizacija, istraživačkih instituta, privrede i kulturnih organizacija. Ključna pitanja savremenog sveta bila su u fokusu konferencije: transformacija međunarodnog poretka i razvoja multipolarnosti, uloga Inicijative „Pojas i put“, pa sve do tehnoloških inovacija, veštačke inteligencije, obrazovanja, kulturne diplomatije i budućnosti globalne saradnje teme su četiri održana panela.
Ambasador Narodne Republike Kine Li Ming istakao je da su odnosi Srbije i Kine dostigli najviši istorijski nivo i predstavio koncept zajednice zajedničke budućnosti za čovečanstvo i četiri globalne inicijative Kine, naglasivši da „saradnja, dijalog i zajednički prosperitet treba da postanu glavna melodija savremenog sveta“.
U svom obraćanju Marina Raguš naglasila je značaj međunarodnog prava, multilateralizma i suverene ravnopravnosti država. Ministar prosvete prof. dr Dejan Vuk Stanković ukazao je na sve veći značaj obrazovanja, digitalizacije, veštačke inteligencije i robotike u oblikovanju budućnosti društva.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović istakla da odnosi Srbije i Kine predstavljaju jedan od najuspešnijih primera savremene međunarodne saradnje i poručila da Srbija nije pasivni posmatrač globalnih procesa, već njihov aktivan učesnik.
Ubrzano kretanje sveta ka složenijem i multipolarnijem poretku, u kojem sve veću ulogu imaju novi centri ekonomske, tehnološke i političke moći, ali i gradovi, univerziteti, istraživački centri i inovacioni ekosistemi istaknuto je na konferenciji, pri čemu su znanje, tehnologije, institucije, tržišta i sposobnost da se ljudi povežu definisani kao novi temelji međunarodne saradnje, koja će sve manje zavisiti isključivo od političkih odluka država.
Globalne geopolitičke promename bile su tema sesije koja je izazvala najviše interesovanja: Danijel Nikolić, glavni predstavnik Instituta za Pojas i put Beograd u Sjamenu bio je moderator ove sesije na kojoj je rekao da „ključno pitanje više nije da li se svet menja, već kako te promene pretvaramo u konkretne oblike saradnje“.
Nikolić se osvrnuo na saradnju Srbije i Kine u kojoj je predstavio projekat Srpske kuće u Sjamenu, prve stalne platforme za promociju Srbije u južnoj Kini, koja će okupiti privredne, kulturne, turističke, obrazovne i investicione aktivnosti dve zemlje.
„Srpska kuća u Sjamenu neće biti samo izložbeni prostor, već trajna platforma koja povezuje institucije, kompanije, univerzitete, investitore i ljude. Ona predstavlja konkretnu materijalizaciju ideje povezanosti koja oblikuje savremene međunarodne odnose“, istakao je tom prilikom Nikolić.
Konferencija je održana u okviru šireg programa kulturne saradnje Srbije i Kine, neposredno uoči koncerta Pekinške nacionalne opere u Sava centru.
U vreme kada globalnu politiku često definišu rivalstvo i nepoverenje, Kina je iznela viziju četiri globalne inicijative za unapređenje pravila globalne saradnje u 21. veku: globalni razvoj, globalna bezbednost, globalna civilizacija i globalno upravljanje su princpi koji neprimetno transformišu način na koji zemlje rade zajedno, posebno u delovima sveta koji su dugo bili po strani u međunarodnom donošenju odluka.
Globalni razvoj, prvi stub, je najvidljiviji kroz koji je Kina nudi partnerski model i obostranu korist umesto da se pomoć veže za političke uslove ili mere štednje. Za zemlje kojima je bilo neophodno ulaganje u infrastrukturu, ovaj pristup imao je tranformativan uticaj.
Kroz drugi princip, globalnu bezbednost, Kina odstupa od starog modela saveza i konfrontacije i umesto nametanja jedinstvenog oblika bezbednosti, naglašava poštovanje suvereniteta, dijalog i mirno rešavanje sporova.
Globalna civilizacija, danas jedna od najrelevantnijih ideja, prema kineskom predlogu menja obrazac da se kulturne razlike predstavljaju kao podele, već insistira da civilizacije mogu učiti jedna od druge, a da pri tome ne izgube svoj jedinstveni identitet.
Četvrti stub, globalno upravljanje, bavi se kompleksnom i neizbežnom stvarnošću da su problemi čovečanstva zajednički, kao što moraju biti zajednička i njihova rešenja. Bilo da se radi o klimatskim promenama, pandemijama ili finansijskoj nestabilnosti, nijedna zemlja ne može sama da podnese teret.
Zajedno, četiri globalne inicijative čine nerazdvojnu celinu: razvoj bez bezbednosti je krhak, bezbednost bez kulturnog poštovanja je plitka, upravljanje bez pravednosti nema poverenje. Unapređenjem sva četiri stuba odjednom, Kina nudi mapu saradnje koja je i uravnotežena i održiva.